UVOD

Prema Registru udruga RH s danom 26. studenog 2020. godine u RH je 50 300 aktivnih udruga. Udruge su ujedno i najzastupljeniji oblik društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. S obzirom da su udruge ujedno i neprofitne organizacije upisane u Registar neprofitnih organizacija većina ljudi još uvijek i nažalost smatra da se udruge ne mogu baviti poduzetništvom. Temelj poduzetništva, a tako i društvenog poduzetništva u udrugama je registrirano obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

 

1. Što je udruga?

Udruga u smislu Zakona o udrugama je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Udruga da bi se smatrala pravnim oblikom mora biti upisana u Registar udruga RH i mora ima statut koji definira:

• ciljeve udruge i područja djelovanja sukladno ciljevima,
• djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi,
• gospodarske djelatnosti sukladno zakonu, ukoliko ih obavlja.

 

2. Gospodarska djelatnost kao temelj poduzetništva u udrugama

Neprofitne organizacije, uz djelatnosti kojima ostvaruju ciljeve utvrđene statutom, smiju obavljati i gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

Za obavljanje gospodarske djelatnosti  udruge se mogu opredijeliti odmah pri osnivanju i predaji Zahtjev za upis u Registar udruga.  Udruge u svoj osnivački akt  - Statut ugrade obavljanje gospodarske djelatnosti. Ukoliko obavljanje pojedine djelatnosti nije u skladu sa zakonima i propisima RH, registracijsko tijelo može odbiti Zahtjev. Udruga se može i naknadno odlučiti za obavljanje gospodarske djelatnost te podnijeti Zahtjev za upis promjena u Registar udruga RH. 

Neprofitne organizacije uglavnom funkcioniraju na osnovi prihoda ostvarenih putem donacija i članarina, natječaja iz državnog proračuna, jedinica lokalne i regionalne samouprave, a sve više i iz  EU fondova.

Za obavljanje gospodarske djelatnosti većina udruga se odlučuje zbog stvaranja povećanja prihoda, odnosno kao komplementaran izvor prihoda, a rijetko zbog bavljenja društvenim poduzetništvom, što nam je cilj promijeniti ovom edukacijom.

U slučaju ulaska u sustav poreza na dobit, udruge imaju jednak porezni tretman kao i druge pravne osobe/poduzetnici koji obavljaju gospodarski djelatnost iz čl. 44. st. 1. Općeg poreznog zakona.

Više o gospodarskoj djelatnosti i udrugama OVDJE. 

 

3. Udruge – pokretači lokalnog razvoja

Nositelji modernizacije i pozitivnih iskoraka u društvu su upravo udruge. Strateški orijentirane udruge prate interese, lokalne inicijative svoje sredine i odgovarajućim kompetencijama, iskustvom svojih članova i zaposlenika pokreću aktivnosti za poboljšanje i razvoj društva. Ponekad to čine samostalno ili u partnerstvu sa ostalim udrugama, a puno puta se umrežavaju sa dionicima iz svih ostalih sektora i pokreću promjene i poboljšanja kako u svojoj sredini, tako i na razini RH. 

Nažalost, udruge još uvijek nemaju svoj društveni status kakav zaslužuju imati. Zbog velikog broja udruga i zbog onih koje loše rade, udruge su nažalost još uvijek na lošem glasu i kao one koje uzimaju novce iz lokalnih zajednica. Tome doprinosi i činjenica da još uvijek neke lokalne vlasti na udruge gledaju kao na trošak. Problem takvih lokalnih vlasti je dijeljene proračunskih sredstava prema krivim kriterijima, poznanstvima, broju članstva u udrugama koje nažalost postoje samo da bi se članovi družili na veselicama, a bez da imaju konkretan plan rada i aktivnosti koje doprinose boljitku šire zajednice. Novci se podijele na kriva mjesta, a kada građani to osude onda lokalne vlasti najčešće režu proračunska sredstava i tako bacaju lošu sjenu i na one udruge koje marljivo rade i doprinose, pa čak i puno puta u rješavanju brojnih tematika bivaju produžena ruka lokalnih vlasti pa i državnih institucija.

Postoje udruge koje iz lokalnih proračuna uopće ne „uzimaju“ sredstva već putem gospodarske djelatnosti i EU fondova sami financiraju svoje aktivnosti koje odrađuju za boljitak zajednice. Sve je više udruga koje su za svoje projekte i programe povukle sredstva iz EU fondova i tako donijele novac u svoju lokalnu zajednicu, ali na žalost to se u pravilu u nekim zajednicama još uvijek ne gleda na takav način.

Takve udruge su ulaganje u zajednicu, jačaju socijalnu koheziju, rješavaju lokalnu problematiku, imaju ekonomske učinke zbog zapošljavanja, potiču i razvijaju volonterstvo, oplemenjuju kulturni i sportski život građana, jačaju poduzetništvo i gospodarstvo. Takvih primjera je sve više na razini države, ali i kod nas u Osječko – baranjskoj županiji.

Puno puta ljudi na udruge gledaju kao na nešto u sjeni i bez uspjeha, a ne znaju recimo tko su sve udruge i što rade. Od RH certificirane poduzetničke potporne institucije poput CZP Osijek i CLIP Našice su udruge. Među uspješnim udrugama su i neki uspješni sportski klubovi poput npr. Gimnastičko društvo Osijek – Žito i Rukometni klub Nexe . Volonterski centar Osijek  je također udruga. Ukoliko u nazivu ne sadrže naziv „udruga“ ne znači da brojni uspješni pravni subjekti iz naše svakodnevice prema obliku registracije nisu udruge.

Cilj Male škole društvenog poduzetništva je osnažiti udruge i potaknuti ih na aktivizam i na još veći rad za društveno dobro. Neka se čuje i neka se zna tko su sve udruge, što čine za svoju zajednicu i koliko zbog toga vrijede. Mnoge udruge su ambasadori i promotori svojih zajednica.  

 

„Udruge koje su se odlučile za rad na unaprjeđenju bilo kojeg vida života lokalne zajednice, često nailaze na velike izazove vezane uz održivost. U poslovanju bivaju uspješne isključivo zbog ogromnog entuzijazma rukovodećih osoba, njihove stručnosti i znanja iz područja djelovanja udruge i naravno zbog znanja potrebnog za osiguravanje financijskih sredstava van proračuna lokalne zajednice. Najbolji načini za to su obavljanje gospodarske djelatnosti i EU fondovi.“

Autorica teksta: Emilija Malovčak, CLIP Našice 

 

Edukacija se organizira u sklopu provedbe EU projekta "Društvenim poduzetništvom do uspjeha na nogometnom terenu".

Projekt je financiran EU sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

Nositelj projekta: NK „Motičina“ Donja Motičina

Partner: CLIP Našice

Suradnik: Općina Donja Motičina

Vrijednost projekta: 1.199.920,91 HRK

Razdoblje provedbe: 05. listopada 2020. – 05. travnja 2023. godine

"Sadržaj edukacije isključiva je odgovornost CLIP Našice."